Please update your Flash Player to view content.

Slijedom vina - naše akcije

Tražilica


Za unaprjeđenje kulture stola


Svijet u čaši prva je hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je, prikladno, te godine na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, 3. prosinca 2007., u zagrebačkom hotelu Antunović sa četiri zvjezdice, proslavili smo punih 15 godina izdavanja.
U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju, vina i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše.
Svojedobno se postavilo pitanje zašto Hrvatska kao izrazito vinogradarska i poljoprivredna te turistička zemlja nema reprezentativnu novinsku reviju koja bi objedinila gastronomiju, vino i turizam, bitne segmente za gospodarski razvoj ove države, za njen dobar image i njen put u željeno i toliko najavljivano blagostanje. Novinu, dakle, koja bi pomagala unaprjeđenju kulture jela i pića te tako, razvijajući i izoštravajući kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i time istodobno obvezujući proizvođače da tržištu sve više nude bolje i rafiniranije proizvode, pridonosila pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za (stranoga) gosta, turista. Reviju koja bi radila na tome da proizvođači i potrošači vinu pristupaju s aspekta kakvoće a ne prvenstveno količine, na tome da se u piću uživa na pravi način i s neznatnim rizikom od utonuća u alkoholizam, što je sve vrlo bitno za dobro zdravlje pojedinaca i za dobrobit društvene zajednice. Reviju koja bi upravila pažnju na narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, te koja bi opširno kao svoj doprinos našem turizmu prezentirala pojedina hrvatska područja. Krenuli smo na posao, i utemeljili reviju čija je vrijednost, dakle, u edukativnosti i u tome što govori o lijepim stranama života, bez afera i podmetanja. Upoznaje čitatelja s vinom, kultivarima, vinorodnim krajevima i regijama sa svim njihovim znamenitostima, savjetuje kako jesti i piti, kako čuvati namirnice, pića, te zdravlje za stolom. Nastoji maksimalno promicati ono što je hrvatsko, te ukazati na iskustva drugih, iz svijeta, koja bismo radi boljeg rezultata mogli i trebali primijeniti i kod nas, dakako prilagođeno našim uvjetima.

Predsjednikove čestitke
Novinar Željko Suhadolnik, inače glavni urednik revije Svijet u Čaši, odavna je, još kao urednik u popularnom zagrebačkom tjedniku Vikend, tadašnje izdavačke kuće Vjesnik, svojim napisima nastojao govoriti o gastronomiji i svemu onome što spada u ugostiteljstvo i turizam na vrlo praktičan način, tako da prilozi budu doista čitatelju maksimalno od koristi. Uvijek je sa svojih putovanja i iz svojih kontakata nastojao prenijeti i pozitivna iskustva iz inozemstva, jer kao zemlja s orijentacijom na turizam jednostavno, dakako, ne možemo živjeti po strani i sami za sebe. Namjera je bila uz informaciju pružiti pregled različitih stavova, mišljenja, mentaliteta, kako bi se vidjelo gdje stojimo u odnosu na svijet. Okolnosti za pokretanje specijalizirane revije za kulturu vina, jela, pića i turizam donekle su nastupile nakon što je Hrvatska postala samostalna, a nekadašnji režim, koji nije mnogo polagao na visoku gastronomiju kao obvezni sastavni dio visokog i visokoprofitabilnog turizma, završio u zapećku. Zahvaljujući zagrebačkom poduzeću MAM-VIN d.o.o., koje je imalo dovoljno sluha da se prihvati nakladništva, Suhadolnik je najprije objelodanio knjigu Svijet u Čaši, s nizom svojih vinskih zapisa. Bila je to nakon nekoliko desetljeća suše u domaćoj vinskoj literaturi prva knjiga što je zborila o plemenitoj kapljici, međutim ne sa stručnog aspekta sadnje vinograda i radova u vinskom podrumu, nego kao pitak zanimljiv priručnik za svakog vinoljupca koji je htio saznati nešto više o plemenitoj kapljici, od povijesti vinove loze i vina i od toga što je zapravo vino te upoznati se sa sortama, običajima vezanim uz vino, s pravilnim načinom konzumacije, proizvođačima. Logičan slijed knjizi bio je časopis Svijet u Čaši, koji sada izlazi kao dvomjesečnik, u formatu A 4, na 108 a prigodno i na 116 stranica, na finom papiru i u boji.
Od svog rođendana, 11. studenoga 1992., revija Svijet u Čaši dosad je, eto, izašla 105 puta, 2007. godinu završila je sa 105. izdanjem. Gdje god se pojavila, dobila je pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije.

 

Dobro mi došel, prijatelj

Revija se iskazala ne samo novinskim prilozima nego i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u Čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnim akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije. Spomena je vrijedna svakako i naša akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih admnistrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla susreti su između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu s time da su dosad domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Druženje je zamišljeno u ležernoj atmosferi uz tenis i tipične lokalne specijalitete i vina, da se sudionici zbliže, i da to pomogne bržem i kvalitetnijem rješavanju određenih pitanja od vitalnog interesa za pogranično stanovništvo. Među sudionicima tih susreta iz Hrvatske bili su primjerice Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj…
Svijet u Čaši na kraju svake godine uz svoj rođendan pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizira, kao atelje okusa, i susret najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje Atelje okusa bilo 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. preseljeno u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, 1995. - uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje - događalo se opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike a 1996. kao mjesto susreta izabran je ugledni zagrebački restoran Baltazar, u kojemu Svijet u Čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom kroz godinu i pola jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi i Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vraćamo se u Zagreb, u lijepo zdanje novootvorenoga Centra Antunović, gdje smo i sada.
Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu. Njima se u 2006. pridružilo i – sudeći po reakcijama publike i organizatora sajma iznimno uspješno - sudjelovanje na Gastu u Splitu.
U aktivu Svijeta u Čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti. Posjetilo se posjede Antinorijevih, Castello di Volpaia, Villa Banfi, San Guido - Sassicaia, Ornellaia, Casanova di Neri, Poliziano, Fattoria del Cerrro, Castello di Querceto u Toscani, a u Pijemontu, u famoznom području vina Barolo i Barbaresco, Angelo Gaia, Giacomo (Giovanni) Conterno, Bartolo Mascarello, Paolo Scavino .., išlo se i u Trentino i Alto Adige ili Južni Tirol kod Aloisa Lagedera, Elisabette Foradori, Hofstättera. Na Colliju su se obišli Joško Gravner, Stanislao Radikon te La Castellada, u Štajerskoj u Austriji Alois Gross, Manfred Tement, Erich i Walter Polz, u Gradišću Juris-Stiegelmar, Feiler-Artinger, Albert Gesellmann, Feiler Artinger, Ernst Triebaumer, Franz Weninger, Silvia Prieler, Anton iby, Wellanschitz, Kracher, Heider, Lang, potom Koehler Ruprecht, Robert Weil, Kunstler, Burklin Wolf u rajnskoj oblasti u Njemačkoj, pa u Mađarskoj u Villanyju Attila Gere, Josef Bock i Ede Tiffan, u Tokaju Château Diznókö, Bodegas Oremus, Tokaj Kereskedöház. U Sloveniju se išlo kod Jurija Hlupiča, Alojza Valdhubera, Jože Protnera u štajerskome dijelu, kao i Valtera Mlečnika, Ivana Batiča, Branka Čotara, Aleša Kristančiča Movije, Edija Simčiča, Marjana Simčiča, Stojana Ščureka u primorskoj oblasti… Potrošački putokaz te Kuhar i Vinar godine
Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide) kakvu imaju i druge svjetske vinske revije a u kojoj se daju kratak opis pojedinih vina uzetih (mi to činimo s tržišta) za degustaciju i njihova maloprodajna cijena. S nekoliko rečenica o kapljici, ocjenom vina bodovima i brojem eventualno osvojenih trofejnih zlatnih odnosno srebrnih grozdića i navodom cijene, dakle podacima koji govore i o vrlo važnom odnosu između sadržaja boce i troška što ga čeka pri kupnji kapljice, kupac može u prodavaonici kvalitetnije izabrati vino prema svojim organoleptičkim afinitetima, prigodi te financijskim mogućnostima. Da bi bila na korist hrvatskim građanima, koji često putuju po svijetu, da se snađu u izboru vina kad se nađu u nekom vanjskom restoranu ili u vinoteci gdje bi kupili butelju kao suvenir, ali i da bi u aktualnom silnom uvozu vina u Hrvatsku skrenula pažnju hrvatskim uvoznicima na interesantna inozemna vina, revija Svijet u čaši objavljuje i recenzije etiketa kojih (još) nema na tržištu Lijepe naše. Vinari za koje se u našim degustacijama pokaže da se jače trse u svom radu na kraju tekuće godine na manifestaciji Atelje okusa dobivaju i posebna priznanja za svoje eno-uratke. Godišnje recenziramo već i više od 350 uzoraka.
Budući da se u nas pokazao veći interes proizvođača da se okušaju i u pjenušavim vinima i budući da se s nekim uradcima iz naših podruma počelo pokazivati da Hrvatska može ponuditi vrlo kvalitetne pjenušce, Svijet u čaši inicirao je u zagrebačkom restoranu Okrugljak susret svih hrvatskih proizvođača pjenušavih vina s ciljem da se konstituira udruga hrvatskih šampanjera, odziv proizvođača na taj susret bio je 100-postotan međutim realizacije udruge, na kraju, na žalost ipak nije bilo…
Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine. Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a danas šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, zatim trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Laureati za 2006. bili su chef Nenad Posavac iz Ville Kapetanović iz Opatije I Vlado Krauthaker iz Kutjeva. Za 2007. Kuhar godine je Matija Balent, šef kuhinje zagrebačkog hotela Antunović, a Vinar godine Zlatan Plenković.
Izbor kuhara I vinara službeno se otvara u prvom kvartalu u godini, animacijom glasača. Do kraja ljeta formira se lista kandidata, a u rujnu, kad su glavna turistička sezona i već dobar dio godine za nama pa je moguće sagledati što je koji kuhar napravio, počinje glasovanje za 20 Zlatnih kuhara i 20 Zlatnih vinara, među kojima se onda izdvoje prvaci. Detalji o izboru, posebice o kriterijima, mogu se pročitati bilo u reviji Svijet u Čaši, bilo na našim stranicama na Internetu www.mam-vin.hr .
Revija Svijet u čaši nazočna je kao poseban medijski prokrovitelj i s vinskim radionicama na kuharskim natjecanjima (počelo je na Biseru mora 2006 u Makarskoj, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar). S posebnom pažnjom pratimo tijek kuharskih natjecanja i zato što se među sudionicima nalaze kandidati za našu godišnju listu 20 Zlatnih kuhara pa i za Kuhara godine.

Vinoteka Zlatni vinar, Diplomatsko vino, Udruga šampanjera
Hrvatska je kao što znamo izrazito vinogradarska i vinarska, i da bismo popularizirali njenu kapljicu, učinkovito skrenuli pažnju na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza revije Svijet u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN predočio je prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane. Zamišljeno je da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz šireg kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica - i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada - sadrži na prvoj unutrašnjoj stranici tekstovnu i slikovnu prezentaciju lokala, potom, dalje, tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustraciju vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom, a grozda slikom, kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši.
Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao tadašnji veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj. Pred ljeto u godini koja slijedi berbu vina iz diplomatskih barriquea napune se u butelju koja se opremi specijalnom etiketom i s privjesnicom kao svojevrsnim vinskom putovnicom na nekoliko jezika, slijedi promocija u nekom renomiranom ugostiteljskom objektu, potom je zamišljeno da se dio boca rabi i za razne akcije u dobrotvorne svrhe.
Revija Svijet u čaši bila je i inicijator osnutka udruge proizvođača pjenušaca Hrvatske, sve naše šampanjere okupila je potkraj devedesetih u zagrebačkom restoranu Okrugljak, i tu je učinjen prvi korak na konstituiranju udruženja, koje je poslije nekoliko puta javno istupilo međutim aktivnosti su s vremenom nekako zamrle, očito proizvođači pjenušaca nisu sami, kao najvažniji protagonisti priče, dovoljno prepoznali vrijednost takvoga, svojega tijela.
Svijet u čaši dao je i inicijativu najboljim proizvođačima s Plešivice da se ujedine i svojim akcijama i uradcima promiču, i to ne samo kroz vino nego i druge specijalitete, pejsaž, spomenike, priredbe, taj kraj koji, inače, zbog izvjesnih grijeha iz prošlosti nema baš idealnu reputaciju glede eno-gastronomije, nema adekvatne promidžbe, a posjeduje sjajne potencijale za vrhunsko vino, i ruralni turizam. Na gospodarstvu kod Velimira Koraka okupili smo još dvoje vrijednih proizvođača – Dragu Režeka i Tomislava Tomca, i nastojali skupa s njima, i njima sâmima ali i nazočnim predstavnicima medija javnog informiranja ukazati na vrijednosti koje imaju i na značenje cehovskoga tijela s dobro osmišljenim i strogim pravilima ponašanja koje bi u sinergiji s drugim lokalnim institucijama moglo za Plešivicu učiniti čuda.


Vino Svijeta u čaši
Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao prvog partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj, a poslije je i ponovio titulu. U suradnji s dvostrukim Vinarom godine Vladom krauthaker u 2006. kreirali smo vino Zajedno na način da smo se dogovorili oko rada u vinogradu već od prvih poslova u godini, oko sorata, njihova omjera i načina i dužine dozrijevanja (novi barrique; 1,5 godina), te da su svakome broju pratimo pojedine faze njegova nastanka, sve dok ne bude spremno za izlazak, računamo da bi to bilo pred Božić 2008. Vino od sorata cabernet sauvignon, merlot, syrah i malbec, namijenjeno je šmekerima – imali smo i sreću što je 2006. bila odlična godina!, a dio boca (magnumi) usmjeren je u dobrotvorne svrhe.
Prvo zajedničko vino Svijet u čaši & Krauthaker u količini je od jednoga barriquea od 225 litara, odnosno oko 150 magnuma. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina dosad nije bilo u redovnoj prodaji.

Pokretni Atelje okusa
U 2006. kao novitet i atrakciju uveli smo pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s kućom Eurokamion d.o.o. iz Zagreba te zahvaljujući tome što su prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvaruje nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji treba poslužiti za dodatne učinkovite prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO prostrane je unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše - komplete koji mogu odjednom podmiriti 60 osoba. Izvana je urešen oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutra je uređen kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u čaši i Kuhinja Zlatni kuhar. Na kušanje stavlja ponajbolju kapljicu Zlatnih vinara, koja je najvećom većinom etiketa već prošla kroz Potrošački putokaz revije Svijet u čaši i tu osvojila najmanje 81 od 100 mogućih bodova. Prikladno usklađeno, vina prate mali zalogaji u kreaciji Zlatnih kuhara odnosno kandidata za Zlatnog kuhara, a prigotovljeni od namirnica znanih proizvođača. Zamišljeno je da kombi Atelje okusa bude redovito na mjestima većih okupljanja, kako bi njegova eno-gastro misija bila što uspješnija. Povremeno će na prezentacijama sudjelovati i domaće kuharske i vinarske zvijezde i osobno.

Udruga plavac mali Zagreb
Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali dobio i učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno- gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi. Članovi udruge su strastveni jedriličari i na regatama nastupaju kao Posada Plavac mali, imaju i svoje simbole grb, zatim majice s natpisom plavac mali, prigodne jedriličarske jakne. Uz ispunjavanje marketinškog zadatka, donacijama sadnica i drugoga pomažu i proizvodnju.

MAM-VIN d.o.o.  |  10 110 Zagreb, Hrvatska  |  Selska Cesta 41  |  tel/fax: +385 (0)1 36 37 944   ;  +385 (0)1 77 93 700