Please update your Flash Player to view content.

Slijedom vina - naše akcije

Tražilica


FaceBook  Twitter  

PRESS RELEASE - Zagreb, 07.prosinca 2006.

Udruga Plavac mali – Zagreb predstavila svoje djelovanje
NJEGOVO VELIČANSTVO PLAVAC MALI

Udruga Plavac mali – Zagreb predstavila je svoje djelovanje na konferenciji za novinare i stručnom predavanju na temu Plavac mali održanom 07. prosinca 2006. u prostorijama tvrtke BADEL 1862, Vlaška 116.
Pri svakom spomenu hrvatskih vina neizostavno je ime plavac mali. Najrasprostranjenija je to i gospodarski najvažnija crna sorta vinove loze u Hrvatskoj i od svih je domaćih sorti najzastupljenija i najpoznatija u inozemstvu.
Uvažavajući sve neprikosnovene vrijednosti sorte plavac mali, grupa entuzijasta različitih profesija: Željko Stipinović, Ivica Rilje, Josip Vehovec, Mate Pavelić, Miran Bezjak, Mladen Filipović, Jurica Papa, Maro Peričić i Eduard Klein Šumanovac osjetila je potrebu da svojim angažmanom doprinose afirmaciji ove vrhunske vinske sorte, te je na Osnivačkoj skupštini održanoj 21. veljače 2006. osnovala Udrugu Plavac mali – Zagreb.
Cilj stalnih, ali i svih počasnih članova Udruge je promidžba sorte plavac mali i vina dobivenih iz te sorte grožđa, povezivanje i poticanje suradnje svih ljubitelja sorte, te unapređivanje odnosa i suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave u cilju prezentacije vina i sorte plavac mali.
Ostvarivanje ciljeva Udruga postiže suradnjom s proizvođačima vina, suradnjom sa znanstveno-nastavnim institucijama, tijelima uprave, trgovačkim društvima, posjetima sajmovima, tvrtkama, znanstvenim institucijama, udrugama i ustanovama te organiziranjem stručnih savjetovanja, seminara, predavanja, skupova i prigodnih koncerata.
Od aktivnosti provedenih tijekom 2006. godine Udruga posebno ističe donaciju 1.000 cijepova plavca malog koji je donirala Poljoprivrednoj zadruzi Svirče s otoka Hvara.
Zanimljivo je da niti jedan od članova Udruge nije povezan s proizvodnjom grožđa ili vina i njihov je interes isključivo promocija plavca malog kao hrvatskog brenda koji zaslužuje svjetsku slavu.
Udruga Plavac mali – Zagreb je zatvorenog tipa, ali je otvorena za sve one koji žele sudjelovati u promociji plavca malog i koje Udruga sa zadovoljstvom prima kao počasne članove.
Na press konferenciji – predstavljanju Udruge na kojem se okupilo mnoštvo uglednika iz gospodarskog i društveno političkog života, stručnim su se predavanjima na temu plavac mali nazočnima obratili izvanredni profesori Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: dr. Nikola Mirošević, prof. dr. sc. Ivan Pejić, te prof. dr. sc. Edi Maletić, autori brojnih znanstvenih radova i stručnih projekata.

ZAŠTO PLAVAC MALI?
Mnoge su karakteristike doprinijele zastupljenosti plavca malog u hrvatskim vinogradima: redovita i sigurna rodnost, mala osjetljivost prema bolestima i štetnicima, mali uzgojni zahtjevi i prikladnost za škrta i suha tla, što ga svrstava među sorte ponajboljih proizvodnih značajki.
Tipična je to južna sorta, rasprostranjena gotovo isključivo u vinogradarskoj podregiji Srednja i Južna Dalmacija. U Sjevernoj Dalmaciji nalazimo je tek sporadično, u okolici Primoštena i zadarskom zaleđu, dok je u Dalmatinskoj Zagori nešto češća (Vrgorac). Na poluotoku Pelješcu, te otocima Hvaru, Braču, Visu i Korčuli mnogi su vinogradi, pogotovo oni na toplijim položajima - monosortni. U većoj mjeri nalazimo plavac mali nalazimo još u Kaštelima, Konavlima te makarskom primorju.
Izvan Hrvatske u proizvodnim nasadima može se pronaći jedino u Makedoniji.
Međutim, plavac mali ističe se ponajprije po svom kvalitativnom potencijalu, koji omogućuje dobivanje različitih tipova vina. Kasnog je dozrijevanja, pa zahtijeva položaje vrhunskih klimatskih i edafskih karakteristika, a na takvima obično daje puna, visoko alkoholična (redovito iznad 13,5 vol.%) i intenzivno obojena crna vina, zamjetne astrigentnosti. U tim okolinskim uvjetima grožđe ove sorte i u redovitoj berbi ima 10 – 20 % prosušenih bobica, tzv. suhvica, koje doprinose kakvoći i intenzitetu mirisa. Takva su vina redovito vrhunske kakvoće, dugog potencijala starenja, te spadaju u red ponajboljih crnih vina južnih vinogorja. Najviša kakvoća se u pravilu dobiva na povišenim, prema moru i jugu-jugozapadu okrenutim položajima, koja između ostalog karakterizira i dodatna insolacija – refleksija sunčevih zraka od morske površine. Takvih je najviše na poluotoku Pelješcu (Dingač, Postup), te otocima Hvaru (Ivan Dolac, Sv. Nedjelja), Braču (Bol), te Korčuli i Visu. Međutim, neodgovarajuća tehnologija prerade i vinifikacije, te obično vrlo kratak period dozrijevanja vina često ne omogućuju očitovanje visokog potencijala sorte i položaja.
Plavac mali izuzetno je prikladan za prosušivanje i proizvodnju prošeka, a na čuvenim položajima moguće je dobiti i predikatna vina - kasne i izborne berbe. Vinogradi plavca malog na ravnim terenima, dubokim i plodnim tlima, te naročito pri intenzivnom uzgoju i velikom opterećenju rezultiraju mnogo nižom kakvoćom. Vina iz takvih nasada su obično srednje jaka, slabije obojena, često neskladna zbog stršeće trpkoće. No, unatoč tome i u takvim uzgojnim uvjetima je plavac mali zahvalna i rentabilna sorta zbog drugih povoljnih proizvodnih karakteristika.
Plavac mali specifičan je i kao potomak američkog Zinfandela i direktno "odgovoran" za dokazivanje njegova hrvatskog podrijetla, te po prepoznatljivosti kakvoće vina i image-a koji je stekao odavna.
Hrvatsko tržište ponovno otkriva ovu sortu. No, iako je na tržištu puno njegovih vina, teško je zadovoljiti veliku potražnju. Stoga je shvatljiva izreka peljeških vinogradara: "Svaku lozu hvali, ali plavac sadi".

POVIJEST UZGOJA VINOVE LOZE U HRVATSKOJ
Prema povijesnim podacima vinova loza se je uzgajala već prije 5 – 6 tisuća godina, a kultura uzgoja vinove loze prenesena je s istoka i pripisuje se najviše feničkim i grčkim trgovcima. Duga je povijest proizvodnje grožđa na prostorima današnje Hrvatske. Vino su proizvodili starosjedioci u Hrvatskoj, nakon toga su razvoj vinogradarstva nastavili Grci, a dolaskom Hrvata na ove prostore nastavljena je vinogradarska tradicija. Za vrijeme kneza Mutimira (892-910) spominje se čak i peharnik ili vinotoča, dvorski časnik zadužen za vina.
Procvat vinogradarstva nastavlja se u Srednjem vijeku, a u statutima hrvatskih srednjovjekovnih gradova najviše se spominje upravo vinogradarsko-vinarska proizvodnja. Površina pod vinogradima 1888. godine bilo je 172 tisuće hektara, što je više od tri puta više nasada nego danas. Zahvaljujući raznolikost reljefa, klime i tla te niza drugih čimbenika u Hrvatskoj postoji velika mogućnost proizvodnje vrhunskih vina. U svijetu se govori o pet vinogradarskih zona, koje se kategoriziraju po broju sunčanih sati i temperaturi.
Hrvatska ima svih pet zona, a peta, ona najsunčanija, započinje južno od Splita te završava južno od Dubrovnika, u Konavlima. Peta zona, koja se smatra idealnom za vinogradarstvo, uključuje i srednjodalmatinske otoke. Petu zonu ima malo koja vinogradarska zemlja u svijetu, a nema je čak ni jedna Francuska, koja je vinogradarska velesila i prva po proizvodnji vina u svijetu.
Hrvatska ima oko 130, što popisanih što nepopisanih, autohtonih sorti vinove loze, ali sa sigurnošću se može istaći da je Plavac mali crni najznačajnija dalmatinska i hrvatska vinska sorta iz koje se proizvodi naše autohtono najpoznatije crno vino. Najbolji plavci nastaju na položajima Dingač, Postup, Hvarske plaže odnosno na najizrazitijim vinogradarskim položajima u pelješkom, hvarskom, bračkom i viškom vinogorju, te se najčešće prodaju pod imenima tih položaja, mada ih se može naći i pod drugim nazivima.
Dingač je prvo hrvatsko (1961.), a Postup drugo po redu zaštićeno vino (1967.), pa i taj podatak donekle govori o iznimnoj kakvoći tih peljeških lokaliteta. Pravo na oznaku vrhunsko stekli su još i plavci s jugozapadnih osunčanih položaja bračkog vinogorja (što se nalaze nedaleko od mjesta Bola i znanog Zlatnog rata). S vinogorja Hvar (i to onog njegovog djela koje se naziva Hvarske plaže, a s položaja Sveta Nedilja, Jagodne, Ivan Dolac i Medvidbad) proizvode se vrhunska vina Plavca malog crnog.
Vrhunski plavci također stižu i iz vinogorja Vis i Korčula.
________________________________________________________________________________________________________________________________
Akcija MAM-vin i Svijet u čaši za Plavac mali

Akcija MAM-vina i Svijeta u čaši na promicanju kulture vina u Hrvatskoj
Puna jedra plavca malog

Početkom ožujka ove godine osnovana je i registrirana Udruga Plavac mali Zagreb, koja za cilj ima promicanje te naše autohtone crne sorte. Od MAM-vina i redakcije Svijeta u čaši na poklon su dobili bačvu iz radionice Stjepana Pozveka.
Priča o plavcu malom, zacijelo našem najjačem adutu kada je riječ o crnim vinskim sortama, gotovo je jednako uzbudljiva kada je ispisana na papiru ili obrađena u nekoj znanstvenoj studiji, kao i kada se osjeća na jeziku i nepcima, kada klizi niz grlo. Iz Dalmacije, preko Beča, kaštelanski je crljenak krenuo preko velike bare i kao zinfandel «pokorio» Ameriku, postavši najpoznatijom i najomiljenijom crnom sortom sunčane Kalifornije. Spontanim križanjem sa šoltanskim dobričićem u nas se, pak, «rodio» plavac mali, sorta od koje se, osobito s nekih položaja, kao što su Ivan dolac i Sv. Nedjelja na Hvaru, Dingač i Postup na Pelješcu, dobivaju ponajbolja hrvatska crna vina. Zato i ne čudi što je sve više ljubitelja i poklonika plavca, što se, štoviše, osnivaju i udruge koje ga žele promicati. I to ne samo udruge profesionalaca, onih koji gaje i njeguju plavac mali, nego i njegovih poštovatelja, onih koji naprosto uživaju u dražima te kapljice. Tako je u Zagrebu osnovana i početkom ožujka 2006. godine i službeno registrirana Udruga Plavac mali Zagreb. Udruga već ima i svoje simbole, majice s natpisom plavac mali, prigodne jedriličarske jakne, jer su članovi i strastveni moreplovci. Prepoznatljiva je, dakle, i ima svoj zaštitni znak.
Promicanje plavca malog kao autohtone hrvatske sorte, kao i vina koja se od njega dobivaju, povezivanje i unapređivanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali dobio i učvrstio mjesto koje zaslužuje u enološkoj, gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski, u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Njezini članovi, dakako, dobro poznaju potencijale plavca, svi izuzetno cijene tu dalmatinsku kapljicu, a, uostalom, i podrijetlom su s priobalja, gdje se na čudesan način sljubljuju plavac, mediteranska kuhinja, sunce i more. Članovi Udruge Plavac mali su, naime, i strastveni jedriličari, pa plemenita kapljica, uz poslovično ukusna jela iz brodske kuhinje, upotpunjuje i obogaćuje cjelokupni doživljaj na moru.
Intencije i potencijal takve udruge, i prije nego što je formalno osnovana, prepoznali su i njeno osnivanje potakli, poduzeće MAM-vin i Svijet u čaši. Jer, riječ je o značajnom potezu u razvoju kulture vina u našoj zemlji. Ne samo da ćemo inicirati i pratiti aktivnosti udruge i davati im pomoć i poticaj, nego je, kao prvi praktični potez, udruzi poklonjena bačva od 225 litara, koju je izradio naš poznati i cijenjeni proizvođač Stjepan Pozvek, a na koju su se potpisali svi članovi udruge. Nije dugo ostala prazna – u nju je već natočen plavac mali s Ivana dolca. S tamošnjom je poljoprivrednom zadrugom, posredovanjem MAM-vina, već uspostavljena dobra suradnja, pa je zadruga postala i sponzor udruge.
No, kako je zapravo nastala zagrebačka Udruga Plavac mali? Ekipa dobrih prijatelja četrdesetak se godina jednom tjedno, svakog ponedjeljka, sastajala i opuštala u ugodnom druženju, u razgovoru i pretresanju svih mogućih tema, od politike, sporta i kulture, do gurmanskih delicija i vina. Nisu svi isto godište, nisu svi iste profesije, ima među njima profesora, menadžera, poduzetnika, državnih službenika, liječnika, ali jedno im je uvijek bilo i ostalo zajedničko: takvo ih je druženje opuštalo, bilo uspješna brana protiv stresa, donosilo nekoliko ugodnih sati, kada bi poslovne brige napokon bile potisnute u drugi plan. Tako je bilo na početku, tako je ostalo do danas. Budući da im je velika ljubav more, odlučili su i zajedno ploviti. Uostalom, stara, mudra izreka kaže: živjeti se ne mora, ploviti se mora. Tako su od 2004. godine, na unajmljenoj brodici, počeli sudjelovati na jedriličarskim regatama. Idući je korak bio – plavac mali. Već su prošle godine na Mrdujskoj regati imali istaknutu poruku kojom su promicali tu sortu. Vrijedi spomenuti da je Mrdujska regata jedna od najstarijih u Europi, prva je održana davne 1927. godine, a plovi se na relaciji Split – otočić Mrduja – Split. Članovi posade iz Udruge Plavac mali znaju uspješno ploviti, sve je na brodici uvijek pod potpunom kontrolom, ali se, u prvom redu, pridržavaju one olimpijske: nije važno pobijediti, važno je sudjelovati. Trude se, dakako, ali nema natjecateljske napetosti i nervoze. Dođe li, na primjer, do zatišja na moru, zapadnu li u bonacu, kada u jedrima nema ni daška vjetra i ne može se naprijed, utjehu će potražiti u slasnom zalogaju iz brodske kuhinje kojega će pripremiti Miran Bezjak i, naravno, u čašici plavca malog.
Svi su članovi udruge, dakle, istinski zaljubljenici u prirodu, u more, u jedrenje, poklonici zdravog načina života, žele očuvati tradicionalne kulturne i kulturološke vrijednosti, tako da su osnivanje udruge i zadaci koji su si postavili upravo na toj trasi. - Tek smo krenuli kao udruga, imamo mnogo planova i vjerujemo da ćemo ih i realizirati, da ćemo, u promoviranju plavca malog, postići ono što smo naumili i što želimo - naglašava Željko Stipinović, predsjednik Udruge Plavac mali Zagreb.
Jedan od idućih poteza udruga će povući već na ovogodišnjoj zagrebačkoj Vinoviti. Ostvarit će se čvršći kontakti s Udrugom Plavac mali s Pelješca, čiji su članovi vinogradari i vinari koji njeguju tu sortu. Zagrebački su «plavci» samo vinski amateri, tek poštovatelji sorte i vina, pelješki su vinari profesionalci, koji od te kapljice i žive, ali jedno im je zajedničko: vole i cijene plavac mali, kvalitetna vina koja se od njega dobivaju, i žele da i u nas i u svijetu to bude prepoznato i cijenjeno.

Članovi Udruge Plavac mali Zagreb Udruga ima deset članova. To su: Željko Stipinović (predsjednik), Ivica Rilje (dopredsjednik), Mate Pavelić (tajnik), Kurt Atzert, Miran Bezjak, Josip Vehovec, Maro Peričić, Jurica Papa, Mladen Filipović i Edo Šumanovac – Klein.

Jedri i graševina
Moglo bi se reći, ono što je plavac mali na moru, na otocima, to je graševina u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U njezinom sjeverozapadnom dijelu, ali osobito u Slavoniji, gdje zaista daje najbolje od sebe. A prikladna je sorta i za predikatna vina. Stoga MAM-vin i Svijet u čaši, poslije osnivanja Udruge Plavac mali, pripremaju i formiranje udruge i jedriličarske ekipe koja će na brodu i jedrima pronositi ime graševine. Tu je našu akciju s oduševljenjem prihvatila ekipa u kojoj su uglavnom liječnici. No, više o tome u idućim brojevima. Plavac Mali - članovi, ciljevi...

________________________________________________________________________________________________________________________________
PLAVAC MALI

Plavac mali crni najznačajnija je i najzaštićenija autohtona hrvatska vinska sorta.
Tribidrag, tibidrag, pribidrag, zibidrag i grbić samo su neka od tridesetak različitih imena kojima se plavac mali naziva u domicilnim krajevima srednje i južne Dalmacije. Ta imena u svojim istraživačkim radovima još krajem 19. i početkom 20. st. navode poznati ampelografi Stipe Bulić i Stanko Ožanić.
U Institutu za jadranske kulture u Splitu, ampelograf Marcel Jelaska izdvojio je mutante i naziva ih plavac mali – veliki, slatki, rodni, rani i sivi. Kasnijim istraživanjima utvrđen je još veći broj klonova.
Posebno je zanimljiv podatak kako se, kada i gdje pojavio plavac mali. Poznatog vinara i vinogradara hrvatskog porijekla, Miljenka Grgića, pozvala je na ocjenjivanje američkog Zinfandela prof. emerita gđa. Carole Meredith s američkog Davis University. Kao odličan enolog, Grgić je Zinfandel usporedio s crnim vinima dalmatinskog juga. Potaknuta mišljenjem iskusnog vinara, gđa. Meredith doputovala je u Hrvatsku i u pratnji uvaženih profesora, Edija Maletića i Ivana Pejića obišla pelješke i hvarske vinograde.
Rezultat provedenih istraživanja bio je doveđenje u vezu Zinfandela i kaštelanskog crljenka, koji je u SAD "otputovao" početkom 19. st. iz carskog rasadnika u Beču, a kasnijim postupcima genetske identifikacije ta je veza i biološki dokazana.
Potaknuti tim događajem, domaći su ampelografi utvrdili povezanost kaštelanskog crljenka i šoltanskog dobričića te križanjem izdvojili najrašireniju dalmatinsku sortu - plavac mali.
Prema procjenama, pod ovom sortom danas je u Dalmaciji oko 6.000 ha, a za butelju od 7 dcl potrebno je obraditi oko 3 kg grožda.
Današnji sljednici plavca malog pojavljuju se pod imenima Dingač, Postup, Ivan Dolac, Zlatni otok, Plavac mali ili jednostavno - Plavac.

UDRUGA "PLAVAC MALI - ZAGREB"
Uvažavajući neprikosnovene vrijednosti sorte grožđa plavac mali, grupa entuzijasta koju čine Željko Stipinović, Ivica Rilje, Josip Vehovec, Mate Pavelić, Miran Bezjak, Mladen Filipović, Jurica Papa, Maro Peričić, Eduard Klein Šumanovac i Kurt Atzert, na Osnivačkoj skupštini održanoj 21.02.2006. osnovala je Udrugu "Plavac mali - Zagreb". Dana 07.03.2006. Udruga stječe status pravne osobe i započinje svoje djelovanje.
Interes članova Udruge je promocija plavca malog kao hrvatskog branda koji zasigurno zaslužuje svjetsku slavu.
"Udruga Plavac mali - Zagreb" otvorena je za sve koji žele sudjelovati u promociji plavca malog, a koje Udruga sa zadovoljstvom prima kao počasne članove. Osnovni cilj je promidžba sorte grožđa plavac mali i vina dobivenih iz te sorte, povezivanje i poticanje suradnje svih ljubitelja sorte, te unapređivanje odnosa i suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave u cilju prezentacije sorte grožđa plavac mali i vina dobivenih iz te sorte.
Ostvarivanje ciljeva Udruga postiže suradnjom s proizvođačima vina, suradnjom sa znanstveno-nastavnim institucijama, tijelima uprave, trgovačkim društvima, posjetima sajmovima, tvrtkama, znanstvenim institucijama, udrugama i ustanovama te organiziranjem stručnih savjetovanja, seminara, predavanja, skupova i prigodnih koncerata.
Od aktivnosti Udruge za istaknuti je donacija 1.000 cijepova sorte plavac mali koje je 2006. godine Udruga dodijelila Poljoprivrednoj zadruzi Svirče s otoka Hvara, zatim donacija od četiri bačve vinarima te studijsko putovanje 2007. godine na otoke Brač i Hvar te poluotok Pelješac s ciljem upoznavanja uzgoja sorte i predstavljanja široj javnosti najpoznatijih vinara koji proizvode vina od sorte plavac mali s tih područja.
Posebno blisku suradnju Udruga “Plavac mali – Zagreb” ostvarila je s Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

GROZD PLAVAC MALI d.o.o.
Na inicijativu Udruge "Plavac mali - Zagreb", početkom 2007. godine formiran je "Grozd Plavac mali d.o.o.", interesno udruženje (cluster) tvrtki i obrta koji se bave djelatnostima vezanim uz uzgoj grožđa i proizvodnju vina, proizvodnju bačvi od drveta i inoxa, promidžbom, turizmom, marketingom i pružanjem usluga.
Jedan od osnovnih ciljeva djelovanja interesnog udruženja "Grozd Plavac mali d.o.o." je povečanje površina pod nasadima sorte plavac mali na ograničenim vinorodnim područjima srednje i južne Dalmacije (bračko, viško, hvarsko i pelješko vinogorje).
Svojom aktivnošću "Grozd Plavac mali d.o.o." nastojat će da vrhunska vina dobivena od sorte plavac mali postanu jedan od najpoznatijih hrvatskih i svjetskih brandova. "Grozd Plavac mali d.o.o." svojim je članicama izvor informacija o mogućnostima transfera suvremenih tehnologija, novih trendova i saznanja iz struke te mjesto prikupljanja informacija o domaćim i međunarodnim natječajima za projekte i uvjetima njihovog financiranja.

Članovi Grozda Plavac mali:
1. BAČVARIJA "STJEPAN POZVEK"
2. DINGAČ - EXPORT d.o.o.
3. DUBROVAČKI PODRUMI d.d.
4. LETINA INOX d.o.o.
5. MAM VIN d.o.o.
6. NAUTOMANIJA d.o.o.
7. Poljoprivredno gospodarstvo "MATO ANTUNOVIĆ"
8. Poljoprivredna zadruga "POTOMJE"
9. Poljoprivredna zadruga "SVIRČE"
10. Samostalni poljoprivredni proizvođač "ANTO RADOVIĆ"
11. UDRUGA PLAVAC MALI - ZAGREB
12. UNEX GRUPA d.o.o.
13. VINO - HVAR d.o.o.
14. Vinska kuća "Kuća sretnog čovjeka"
15. VINA MILIČIĆ d.o.o.
16. ZLATAN OTOK d.o.o.

POSJETITE GROZD PLAVAC MALI

_________________________________________________________
Tekstovi iz 'Svijeta u čaši', brojevi 95, 98 i 101.
Galerija slika

MAM-VIN d.o.o.  |  10 110 Zagreb, Hrvatska  |  Selska Cesta 41  |  tel/fax: +385 (0)1 36 37 944   ;  +385 (0)1 77 93 700